Kako bi prikrio tragove, Schmidt u London putuje preko Zagreba. Nakon toga bi se visoki predstavnik po povratku u Bosnu i Hercegovinu trebao sastati s kadrovima HDZ-a BiH. Sastanci bi trebali biti održani u Čapljini.

Istraga.ba u posjedu je dokumenta Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu koji je 16. septembra upućen advokatskoj kancelariji Blackstone iz Londona. U dokumentu je jasno navedeno da je Schmidt tražio da se OHR uključi u predmet "Slaven Kovačević protiv BiH".

"Potvrđujem primitak vašeg pisma od 13. septembra 2024., u kojem tražite dopuštenje u ime visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu da intervenirate kao treća strana u postupku pred Sudom u gorenavedenom predmetu (Pravilo 44. stavak 3. (a) Poslovnik Suda).

Obavještavam vas da vam je predsjednik Velikog vijeća odobrio, u skladu s pravilom 44. stavkom 3. Poslovnika Suda, da podnesete pisane i usmene podneske Sudu u ime visokog predstavnika.

Podnesci se moraju podnijeti na jednom od službenih jezika Suda, engleskom ili francuskom", navedeno je u dokumentu koji je potpisao zamjenik registrara Velikog vijeća Johan Calleweart.

Ovaj dokument iz Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu potvrđuje da je OHR obmanuo javnost kada je saopćio da je Sud pozvao Schmidta da se obrati kao "prijatelj Suda".

"Visoki predstavnik će pristati da Evropskom sudu za ljudska prava pruži nezavisne informacije u svojstvu 'prijatelja suda' (Amicus Curiae), kako su visoki predstavnici i ranije činili u mnogim drugim predmetima. To je uobičajena praksa.

Visoki predstavnik ne zauzima stranu nego daje svoj doprinos kao konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma kako bi pružio informacije o dejtonskom okviru", saopštio je OHR.

Dakle, Sud u svom dopisu advokatskoj kancelariji u Londonu piše da je Schmidt tražio da se uključi u ovaj predmet, dok OHR saopštava da je Schmidt "pristao".

"U skladu s Pravilom 44. stavkom 5., predsjednik Velikog vijeća naredio je da vaši podnesci, koji ne smiju biti duži od deset stranica strojopisa, trebaju stići u Sud najdalje do 7. oktobra
2024. godine.

S obzirom na prirodu intervencije treće strane, ovi podnesci ne bi trebali uključivati nikakve komentare o činjenicama ili meritumu slučaja, već bi se trebali baviti samo općim načelima primjenjivim na odlučivanje o slučaju", navedeno je dokumentu Evropskog suda za ljudska prava.

Kako je rok za dostavljanje odgovora 7. oktobar, visoki predstavnik Christian Schmidt je odlučio da otputuje u London gdje bi trebao usaglasiti detalje sa britanskim advokatima. Da bi prikrio trag, Schmidt je prvo otputovao u Zagreb automobilom, a nakon toga će odletjeti za London.

Neposredno prije Schmidtovog puta u London, u Sarajevu je održana sjednica Vijeća za provedbu mira (PIC). Prema informacijama Istrage, na sjednici PIC-a bila je velika podijeljenost među ambasadorima zemalja članica EU s jedne, i Ambasade SAD-a s druge strane.

Amerikanci se, kako saznaje Istraga, nisu protivili da Schmidt "svjedoči" pred ESLJP-om u predmetu "Kovačević", dok su zemlje članice EU i PIC-a bile protiv. Nakon sjednice, Schmidt je odlučio da nastavi sa svojim angažmanom u predmetu "Kovačević".

Rasprava pred Velikim vijećem ESLJP-a zakazana je za 20. novembar ove godine.

Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava je presudio da je Slavenu Kovačeviću, kao biraču i građaninu Sarajeva, uskraćeno pravo da glasa za kandidata za člana Predsjedništva BiH iz Republike srpske.

Sud je konstatovao da je Predsjedništvo BiH državna institucija i da bi svi građani morali imati pravo da biraju sve članove Predsjedništva BIH. Time je, faktički, Sud utvrdio da je, pored etničke diskriminacije, u BiH na snazi i teritorijalna diskriminacija.

Da bi se ta diskriminacija otklonila, nužno je imati jednu izbornu jedinicu prilikom izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Presuda je donesena 29. avgusta prošle godine, a za nju je glasalo šestero sudija, dok je austrijska sutkinja Gabriele Kucsko-Stadlmayer izuzela mišljenje.

Upravo na izdvojenom mišljenju austrijske sutkinje kadrovi HDZ-a BiH u Vijeću ministara, predvođeni Borjanom Krišto i Monikom Mijić, temeljili su svoj zahtjev za preispitivanje presude "Kovačević".

"Žalba" je upućena 19. septembra 2023. godine, odnosno posljednjeg radnog dana Jelene Cvijetić na poziciji agentice BiH pred Sudom u Strazburu. Dvanaest dana prije nego što je uputila žalbu, aktuelni saziv Vijeća ministara BiH je Cvijetić imenovao za pravobraniteljicu BiH.

Ovo je prvi put da je Bosna i Hercegovina zatražila preispitivanje bilo koje odluke Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na izborno zakonodavstvo - odnosno ustavno uređenje.

Nakon žalbe, petočlano vijeće sudija Evropskog suda za ljudska prava prihvatilo je zahtjev bh. agentica i predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto te je predmet "Slaven Kovačević" protiv BiH proslijedilo Velikom vijeću na razmatranje.

Malo vijeće koje je odlučilo da predmet "Kovačević" proslijedi na preispitivanje Velikom vijeću činile su sudije iz Irske, Slovenije, Andore, Španije i Moldavije.

Nakon ovoga, sudija iz Slovenije Marko Bošnjak koji je bio presudan u donošenju odluke o "reviziji" predmeta, postaje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Upravo će on biti predsjednik Velikog vijeća.

(NAP)