Polovinom sedmice Donald Trump je obavijestio javnost da je njegov prijedlog za državnog sekretara za trgovinu Howard Lutnick, jedan od njegovih najbližih saradnika. Lutnick će voditi i carinski i trgovinski plan zemlje s „dodatnom direktnom odgovornošću za Ured trgovinskog predstavnika Sjedinjenih Država“, naveo je Trump u saopštenju.

Lutnick je trenutno kopredsjedavajući u Trumpovom tranzicionom timu i između ostalog bio je zadužen za druga Trumpova imenovanja. Zato ne bi trebalo biti sumnje da će Lutnick zauzeti važno mjesto u novoj američkoj administraciji, čak iako ne bude imenovan za predloženu funkciju ministra trgovine u Trumpovoj vladi.

Zašto je Lutnick važan za Balkan?

Mjesecima čitamo šta Trump želi u pojedinim dijelovima svijeta. Na osnovu imenovanja u novoj administraciji i njegovih ranijih politika pokušava se ocijeniti pravac američke politike, a nakon toga često se dodaje i „spisak želja“ koje bi novi američki predsjednik trebao ispuniti.

Međutim, niko nema sumnje da Balkan, ili preciznije takozvani Zapadni Balkan, neće biti prioritet američke politike naredne četiri godine. Potpuno je jasno da će Kina biti glavna Trumpova briga, dok pokušava stvari na istoku Evrope i na Bliskom istoku okrenuti u američku korist.

Imenovanjem brojnih proizraelskih zvaničnika Trump otkriva politiku prema Bliskom istoku, dok se stvari u Evropi komplikuju potezima odlazećeg predsjednika Josepha Bidena.

Ali, kada je u pitanju Kina tu dileme nema i ne postoji značajan otpor u američkoj politici stavu da je Kina najveća opasnost za prevlast Washingtona. Izborom antikineski nastrojenog Marka Rubija za državnog sekretara postalo je očito da SAD neće mirno gledati jačanje druge najveće svjetske sile. Imenovanje Lutnicka tu tezu potvrđuje, jer je taj američki milijarder protivnik ekonomskog modela koji Kini dozvoljava da jača koristeći američke tehnologije i američko tržište.

Šta želi Lutnick?

Imenovanjem Lutnicka postavlja se osnov za trgovinski rat s Kinom. U prvom mandatu Trump je rat počeo uvodeći sankcije Kini i ograničavajući upotrebu kineske tehnologije i 5G mreže. Biden je taj rat nastavio, iako nije koristio teške riječi kao njegov prethodnik, a krajnji rezultat te politike je da su američko-kineski odnosi došli na najnižu tačku u nekoliko decenija.

Lutnick je uz Trumpa godinama i bio je dio tima koji je u prvom mandatu započeo taj rat protiv Kine. Sada bi trebao dobiti resor trgovine, iako su postojale špekulacije da će postati ministar finansija. Njegov stav se nije promijenio - carine će biti odgovor na masivni kineski uvoz u SAD.

U okviru resora dobija i važan odjel koji se bavi jačanjem američke industrije, što je Trumpova stara ideja o „povratku poslova“ u Sjedinjene Države, zatim sektor koji radi na jačanju američke industrije poluvodiča, u šta je Biden uložio milijarde dolara, te na koncu dobija tim koji radi na smanjenju američke zavisnosti od Azije.

Lutnick je ranije želio tarifni nivo od 60 posto na kinesku robu uz carinu od 10 posto na sav drugi uvoz, što je i stav koji je zauzeo Trump. Poklapanje Trumpovih i Lutnickovih stavova upućuje da se radi o dvojcu koji zastupa preciznu politiku i čini se da od nje neće odustati, uprkos pozivima dijela ekonomista da to ne čine.

Naime, dok je Biden još uvijek bio u utrci za predsjednika, grupa američkih ekonomskih stručnjaka dala je podršku njegovom ekonomskom planu, koji nije uključivao carine na kineske proizvode. Oni tvrde da će carine prouzrokovati inflaciju, jer je Kina veliki dobavljač mnogih proizvoda koje Amerikanci svakodnevno koriste.

Lutnick se nije obazirao na te primjedbe, jer je po njemu Kina krivac za gubitke radnih mjesta u Sjedinjenim Državama. Kinu je optužio da je izvor fentanila, opojne droge koja svakodnevno uništava hiljade Amerikanaca te da je njegova država pod napadom Pekinga.

SAD, Kina, EU, Balkan

Odnosi Sjedinjenih Država i Evropske unije u narednom periodu doći će na važnu prekretnicu. Trump, kako kaže, želi „poštenije“ odnose i trgovinu sa saveznicima od kojih očekuje saradnju.

Posljednjih mjeseci EU se bori sa kineskim električnim automobilima, koji potiskuju evropske. Brisel nema dugoročno održiv model, jer su kineski automobili mnogo jeftiniji. Ali ako bi se Brisel obratio Lutnicku za pomoć, biznismen bi imao ekspresno rješenje. Prošlog mjeseca je električne automobile nazvao „elitnom glupošću“, a stav da se oporezuje kineski uvoz zastupa godinama.

Gubeći trku sa kineskom ekonomijom, EU od decembra 2021. godine radi na politikama sadržanim u inicijativi „Global Gateway“, kao odgovor na kineski „Pojas i put“. Zapakovano u lijepe fraze Brisela, EU želi potisnuti Kinu iz svog bližeg susjedstva.

Visoko na listi prioriteta je dio Evrope koji je izvan Evropske unije, ali i dio unutar Unije poput Mađarske i Grčke. Kina tu godinama povećava uticaj ulažući veliki novac u različite sektore. Neki od najvažnijih su gradnja saobraćajne infrastrukture (pomorske luke, željezničke pruge, autoputevi, mostovi...), zatim rudarstvo, bankarstvo, sektor energetike... Srbija je nabavila i kinesko oružje.

I tu je teren na koji bi mogao doći Lutnick tražeći od saveznika distanciranje od Kine, posebno od kineskih tehnolgija. Sjetimo se Washingtonskog sporazuma, kojeg su pred Trumpom 4. septembra 2020. potpisali predsjednici Srbije i Kosova, Aleksandar Vučić i Avdullah Hoti. Pored ostalih stavki, dva predsjednika su se obavezala da će u svojim zemljama raditi na zabrani 5G tehnologije nabavljene od nepuzdanih kupaca. Ti nepouzdani kupci su kineske kompanije, preciznije Huawei, iako se ne pominju u sporazumu. Amerikanci tvrde da Peking preko svoje tehnologije špijunira.

Odlazak Trumpa sa vlasti dao je Srbiji i Kosovu prostora da se distanciraju od sporazuma. Njegov povratak na vlast mogao bi okrenuti stvari. Ali bez obzira na taj sporazum, države na Balkanu mogle bi se suočiti sa američkim pritiskom da se distanciraju od Kine, kao što su se suočili sa pritiskom da se odmaknu od Moskve, nakon što je Rusija pokrenula agresiju na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Imenovanje Lutnicka na mjesto državnog sekretara za trgovinu naslućuje da bi se to moglo desiti veoma brzo, ukoliko određene države žele partnerstvo sa najvećom svjetskom silom. Ako je, na primjer, velike države poput Brazila i Indonezije potrebno privoliti unosnim ugovorima i investicijama, male balkanske države Washington može „uvjeriti“ na mnogo načina.

(NAP)