Studija fondacije Hans Böckler, koja je bliska sindikatima, pokazuje kako brige za budućnost i egzistencijalni strahovi među ljudima u Njemačkoj rastu. Analiza pokazuje da je to uglavnom rezultat rastuće nejednakosti u prihodima i sve većeg siromaštva. Također, udio ljudi koji žive u siromaštvu je sve veći, navodi se u Izvještaju o raspodjeli Privrednog i naučno-socijalnog instituta (WSI). Posljednjih godina ekonomska situacija dodatno se pogoršala zbog korona-krize i visoke inflacije.

Ovaj Izvještaj o raspodjeli redovno objavljuje institut (WSI) koji je dio fondacije Hans Böckler. Svake godine se vode intervjui sa članovima oko 13.000 domaćinstava. Najnoviji izvještaj obuhvaća razdoblje do 2022. godine, pri čemu se podaci o prihodima odnose na 2021. godinu. Noviji podaci još nisu objavljeni.

Tzv. gini-koeficijent, odnosno indikator nejednakosti, je između 2010. i 2021. godine, prema izvještaju, porastao s 0,282 na najvišu vrijednost od 0,31. Za analizu su korišteni podaci o prihodima za 2021. godinu. Te godine je 17,8 posto ljudi u Njemačkoj živjelo u siromaštvu, dok ih je 2010. bilo 14,2 posto. Studija također pokazuje da je prošle godine znatno više od 50 posto ljudi s donje polovice ljestvice po visini prihoda strahovalo da neće moći zadržati svoj životni standard, piše DW.

Autori izvještaja upozoravaju na opasnost od sindroma začaranog kruga: nedostatak blagostanja i nesigurnost mogu dovesti do toga da sve više ljudi odustane od participacije u političkom sustavu. Manje od polovice siromašnih i ljudi s nesigurnim prihodima smatra da demokratija u Njemačkoj u velikoj mjeri funkcionira dobro. No oko petina njih ima malo povjerenja u pravosuđe. Oni smatraju da nemaju mogućnost ukazati na svoje probleme.

"Podaci pokazuju da je Njemačka u krizi participacije (podrška države roditeljima, djeci i beskućnicima, pomoć u rješavanju zdravstveno-pedagoških problema i životnog planiranja, pomoć osobama s posebnim potrebama itd.), kao i da se ta kriza pogoršala posljednjih godina", kaže Dorothee Spannagel iz WSI-a.

Zbog toga se dio ljudi "relativno jasno udaljava i distancira od političkog sistema".

Već sada više od trećine ljudi s niskim prihodima i onih koji žive u siromaštvu smatra da "vladajuće stranke varaju narod". Gotovo 20 posto izjavilo je da neće glasati na narednim izborima za Bundestag. S druge strane, kod populacije s višim prihodima taj udio iznosi samo 11 posto. Autori izvještaja ističu da "odgovorna politika" ne bi trebala dozvoliti da različite društvene grupe budu tako suprotstavljene i da među njima postoji toliki jaz.

Autori zato pozivaju na poboljšanja i donošenje odgovarajućih mjera na različitim područjima. To uključuje kolektivne ugovore, državne mirovine i poboljšanje infrastrukture: prometne i energetske mreže, obrazovnog i zdravstvenog sistema. Finansiranje bi se, prema autorima studije, omogućilo reformiranjem tzv. kočnice zaduživanja i efikasnije oporezivanje bogatih građana s velikim imetkom.

Siromašnima se smatraju oni čiji je neto prihod manji od 60 posto prosječnog prihoda. Za jednočlano domaćinstvo granica siromaštva je maksimalno 1.350 eura mjesečno, dok za četveročlano domaćinstvo s dvoje djece mlađe od 14 godina ona iznosi 2.830 eura.

(Ajdin B.)