U američkom izbornom kolegiju kandidatu je potrebno najmanje 270 od 539 elektorskih glasova kako bi pobijedio na izborima.

Ulaze u historiju

Svaka država ima određeni broj elektorskih glasova, srazmjerno broju stanovnika. Neke države favoriziraju jednu stranku, dok se u neodlučnim državama (takozvanim swing states) situacija može mijenjati, što ih čini ključnim u odlučivanju ishoda izbora.

To su: Arizona, Georgia, Michigan, Nevada, Sjeverna Karolina, Wisconsin i Pennsylvania.
Ko god da pobijedi na predsjedničkim izborima, ulazi u historiju - ako pobijedi Harris, ona će biti prva crna predsjednica, a ako pobijedi Trump, postat će prvi osuđeni predsjednik, kao i najstarija izabrana osoba na predsjedničku funkciju. 

Sky News donio je pregled konačnog stanja anketa. Utrka je i dalje gotovo izjednačena. Međutim, Kamala Harris je doživjela porast i ima prednost od 0,8 posto glasova više od  Donalda Trumpa. 

Šta kaže anketa

Na nacionalnom nivou rezultati anketa su sljedeći: Kamala Harris - 48,3 posto, a Trump - 47,5 posto. 

Harris trenutno vodi u ključnim državama koje donose 22 elektorska glasa, dok Trump vodi u državama s ukupno 27 elektorskih glasova, a države koje donose 45 glasova su praktički izjednačene:
Pennsylvania - Harris
Georgia - Trump
Sjeverna Karolina - Trump
Michigan - Harris
Arizona - Trump
Wisconsin - Harris

Prema projekcijama, Harris će osigurati najmanje 226 elektorskih glasova u 19 država i Distriktu Kolumbija, s velikom podrškom iz Kalifornije (54), New Yorka (28) i Illinoisa (19).

Da bi došla do 270 glasova elektorskih kolegija, Harris će biti potrebno najmanje 44 od 93 glasa iz neodlučnih država. Njen najlakši put do pobjede bio bi da dobije podršku Pennsylvanije (19), Georgije (16) i Sjeverne Karoline (16), čime bi osigurala 51 elektorski glas i predsjedničku poziciju.

Prema projekcijama, republikanci će osigurati najmanje 219 elektorskih glasova iz 24 države širom zemlje, s velikom podrškom iz Teksasa (40), Floride (30) i Ohija (17).

Da bi došao do 210 elektorskih glasova, Trumpu će biti potreban najmanje 51 od 93 glasa iz neodlučnih država.

Retorike u kampanji

Baš kao i demokratama, najlakši put do pobjede je da dobije podršku Pennsylvanije (19), Georgije (16) i Sjeverne Karoline (16), čime bi osigurao 51 elektorski glas i imao tačno 270 elektorskih glasova koliko je republikancima potrebno za osvajanje predsjedničke pozicije. Prema anketama trenutno vodi u dvije države. 

Kampanja je bila duga i iscrpljujuća, s nepredviđenim obratima.

Trumpova retorika u kampanji bila je uglavnom raspirivanje mržnje prema migrantima, dok su govori na skupovima ocijenjeni kao demagoški. Ključna poruka Kamaline kampanje bila je da Trump predstavlja egzistencijalnu prijetnju američkoj demokratiji, da ga motivira osveta i da je koristio predsjedničku moć za ličnu korist kako bi se obračunao sa svojim političkim neprijateljima.  

No postavlja se pitanje hoće li se Trumpove ekstremne poruke pokazati previše kontroverznima da bi privukle neodlučne birače ili će ipak povjerenje dati Harris? Za duboko podijeljene Sjedinjene Američke Države odluka građana bit će ključna. 

Izbori za Kongres

Važno je napomenuti i da će za Amerikance sastav novog Kongresa biti jednako važan. Ti bi izbori, također, mogli biti tijesni. O ishodu glasanja u stotinama izbornih jedinica u zemlji zavisi hoće li izabrani predsjednik moći provoditi svoj program uz podršku Kongresa ili će naići na otpor i pat-poziciju. 

Parlamentarni izbori nisu ništa manje važni od predsjedničke utrke jer Kongres definira i usvaja zakone koji utječu na živote ljudi. 

Stranke - demokrati i republikanci, uživaju podjednaku podršku kada je riječ o izborima za Zastupnički dom dok bi republikanci tijesnom većinom mogli preuzeti Senat.

Demokrati, koji trenutno upravljaju Senatom zahvaljujući većini od jednog mandata, suočavaju se s izazovom da zadrže dvije trećine od 34 zastupnika koliko se bira u utorak.

(Ajdin B.)