I to nije jedini primjer gdje su televizije u BiH sankcionirane, jer su emitirale sadržaj koji promoviše ili čak veliča korištenje narkotika, nošenje oružja, nasilje nad ženama i slično kršeći zakon koji to izričito zabranjuje. Jedan javni RTV servis kažnjen je dva puta u proteklih pet godina, jer je u dnevnom terminu, bez istaknute grafičke oznake za dobnu granicu, emitovao neprikladne filmove.

Psovke i seksualne konotacije

Obrazlažući svoju odluku RAK je naveo da su u krupnom kadru jednog filma prikazane muške genitalije, a u drugom scena oralnog seksa, uz brojne vulgarne izraze, psovke i "seksualne konotacije", te scena iz striptiz kluba, a javni servis je zbog toga kažnjen s ukupno 2.000 eura. Druga, privatna televizija je opomenuta, jer je u dnevnom terminu emitirala film u kojem muškarac udara i pokušava ubiti ženu, uz scene konzumacije droga, iako je tokom trajanja filma bila istaknuta oznaka "16+". Takvi sadržaji mogu se emitovati tek poslije 22 sata. Regulatorna agencija za komunikacije je u svim slučajevima ocijenila da su "u pitanje dovedeni dobrobit i dostojanstvo djece i maloljetnika".

U Bosni i Hercegovini posluje oko 150 radijskih, te više od 110 televizijskih stanica, a pravila emitiranja određena su Kodeksom čije poštivanje prati RAK. Ako se u određenom sadržaju, uključujući i muzičke spotove, utvrdi nepoštivanje kodeksa, RAK može izreći novčane kazne ili opomene. Agencija ne može cenzurirati neki sadržaj, a izričito je zabranjeno emitovanje programa koji sadrži brutalno i ekstremno nasilje i pornografski sadržaj. Reality i pseudoreality programi se mogu emitirati u BiH isključivo od ponoći do šest sati ujutro. Agencija djeluje, uglavnom, po prijavama gledalaca, a u proteklih pet godina izrečeno je isto toliko novčanih kazni i jedna opomena.

U posljednje dvije godine nije zaprimljena nijedna prijava zbog emitovanja muzičkih spotova i žalbe su se odnosile, uglavnom, na neprimjerene sadržaje u filmovima ili emisijama. Jedna televizija je kažnjena zbog izrečenih stavova direktora jedne fabrike na račun žena koje koriste trudničko ili porodiljsko odsustvo.

Ogledalo društva

Jedan roditelj iz Sarajeva kaže za Radio Slobodna Evropa da svom sinu "ne može izbiti iz glave" pjesmu koju svakodnevno čuje iz kafića u prizemlju zgrade.
"Taj video mu iskače među prvim kad upali YouTube. Kako djetetu od pet godina objasniti zašto je kokain 'ružna riječ'? On to ne može shvatiti. Pokušali smo s razgovorom, kažnjavanjem i - ništa. Kad ode na fudbal vidimo da i druga djeca znaju istu pjesmu" - priča Almir R. 
Psiholozi upozoravaju da na razvoj djeteta utječu i mediji i roditelji i okruženje.

"Djeca su vosak i oblikuju se prema modelu koji im mi pružamo. Ako rastu u okruženju gdje se čitaju knjige i ona će čitati knjige. Ako smo stalno na telefonu, ono će posegnuti za telefonom, a tamo su im uzori tzv. jutjuberi koji promoviraju nasilje, a ne pravilan razvoj" - kazao je za RSE Bojan Džilit, psiholog i sudski vještak.

Iz RAK-a su za RSE naveli da su videospotovi sadržaji koji su umjetnički, te da bi kreativni mediji trebali imati slobodan prostor za inovacije.

"Ali je zabranjeno pružanje sadržaja u kojima se ponižava, zastrašuje ili promoviraju predrasude i netolerancija na osnovu spola, rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, seksualne orijentacije, rodnog identiteta itd." - kazali su iz RAK-a.