Čović je na skupu koji je održan u Mostaru u Galeriji kraljice Katarine Kosača, je prvo čestitao svim onima koji slave 33. „obljetnicu osnutak HZ HB“.

„Dijelim radost da se danas sa svim onim koji se mogu sjećati, možemo sjećati i biti ponosan i na te dane“, kazao je predsjednik HNS. Dodao je i kako je broj 33. znakovit broj za sve prisutne.

Podsjetio je da je na današnji dan pao Vukovar, a formiranje HZ HB je, po njegovim riječima, bio čin kojim je vodstvo hrvatskog naroda u BiH stalo u zaštitu svog naroda.

“Ovaj dan obilježava početak agresijske aktivnosti od strane JNA diljem Republike Hrvatske (RH), a jednako tako i BiH. Ne zaboravimo da smo mi s 18. na 19. septembra imali prvi oružani sukob na području BiH, napad na selo Ravno. O datumima možemo pričati, međutim evidentno je da je stradanje iz RH-a i ono što će se događati u BiH motiviralo odgovorno, mudro vodstvo hrvatskog naroda da pokrene projekt Hrvatske zajednice Herceg-Bosne diljem BiH i na taj način dadne odgovor kako očuvati svoj narod, ne samo prostor koji je obuhvaćala HZ BH kroz segment političke, izvršne i zakonodavne vlasti, nego prije svega kroz osjećaj pripadnosti, da je to način kako očuvati živote i prostore”, kazao je Čović.

Čović je poručio da će dans ponoviti i ono što se govori već trideset godina.

„Da nije bilo HZ HB, i svega onoga što je bilo oragnizovana u hrvatskom narodu u proteklom vremenu, do Washingtonskog sporazuma pa kasnije Dejtonskog i Pariškog potpisivanja. Niti ni bilo ovdje Hrvata, niti bi mi danas u Hrvatskom domu Herceg Stjepana Kosače, pričali i održavali ovaj trodnevni znanstveni skup. Siguran sam da ne bi bilo Hrvata u Posavini, centralnoj Bosni. Koji danas mogu biri oragnizovani kroz svoje općine, gradove i županije, a gdje mogu učiti svoju djecu. Jer HZ HB je puno više od zemljovida, ona je način života! Ne tih pet godina, u tom vremenu. Ona je izvršna i zakonodavna vlast, ona je svaka institucija hrvatskog naroda kojeg je tada usmjeravala na život. Pa i u onom dijelu, vojnom i policijskom, koji je trebao dati odgovor kako se očuvati ovdje obzirom da znamo kakva su vremena bila ovdje“, istaknuo je Čović.

On je dodao i "kako je HZ HB bila institucija koja je znala iznijeti na leđima izazove i užase rata."

„Očuvao se dom, očuvao se narod i očuvala se domovina. Hvala im od srca“, zaključio je Čović svoje izlaganje.

Pomenuta svečanost je otvorena u 11:00 sati predstavljanjem zbornika radova „Muslimansko (bošnjačko) – hrvatski rat s posebnim osvrtom na oružane sukobe i stradanja Hrvata u središnjoj Bosni“ otvaranjem trodnevnoga naučnog-stručnog skupa pod nazivom „Domovinski rat u dolini Neretve od 1991. do 1995. u različitim perspektivama.“

Podsjećamo, u Grudama je na današnji dan 1991. godine proglašena paratvorevina tzv. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, a za njenog predsjednika proglašen je Mate Boban.

Bez pitanja drugih naroda šta o tome misle, politički predstavnici Hrvata u BiH, potpomognuti Zagrebom, uvrstili su u ovu paratvorevinu 30 općina u kojima su Hrvati bili značajnije zastupljeni ili u većini.

Prilikom osnivanja navedeno je da je njena uloga odbrambene prirode, te da poštuje državno uređenje BiH. Međutim, naknadnim prerastanjem u takozvanu Republiku Herceg-Bosnu, 28. juna 1993. godine, zajednica je obznanila njene stvarne nakane i ciljeve, a koje su kasnijim suđenjima u Hagu bili i dokazima potvrđeni.

Presudom Haškog tribunala u novembru 2017. godine čelnici tzv. Herceg-Bosne osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora.

Krivim su proglašeni Jadranko Prlić (25 godina zatvora), Bruno Stojić (20 godina zatvora), Slobodan Praljak (20 godina zatvora), Milivoje Petković (20 godina zatvora), Valentin Ćorić (16 godina zatvora) i Berislav Pušić (10 godina zatvora).

Za svih šest osuđenika dokazano je učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu na čijem čelu je bio tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman.

Haški tribunal je u presudi u predmetu Prlić i ostali, presudio da su Tuđman i Gojko Šušak bili dio Udruženog zločinačkog poduhvata kojem je cilj bio stvaranje velike Hrvatske u granicama Banovine iz 1939. godine. Žalbeno vijeće je potvrdilo da je cilj udruženog zločinačkog poduhvata bio stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ujedinjenje hrvatskog naroda, putem etničkog čišćenja bošnjačkog stanovništva.