Desetine ruskih državljana iz Čečenije boravi u privatnim smještajnim jedinicama u Gradišci. Uglavnom su to moteli, hosteli ili stanovi zbog pristupačne cijene. U nekima od njih su i cijele porodice. No, pred kamere ne žele. Svoje identitete – kriju. Razlozi njihovog odlaska iz Rusije su kažu različiti: politički, religijski, mobilizacija. No, naposlijetku, ipak, najviše – strah.

“Pa otišli smo da probamo da poboljšamo svoj život, plašimo se za njega i mi samo želimo da vodimo jedan nomalan ljudski život, da živimo kao svi drugi ljudi. Da niste u strahu , da nema anksioznosti. Mnogi odlaze. Ja sam zabrinut za svoju porodicu i prijatelje. Jednostavno ljudi odlaze i pokušavaju da dođu u Evropu”, naglašava nam jedan od njih.

BiH na tom putu za njih je samo tranzitna zemlja. Odobrenje za prelazak granice čekaju svakodnevno. Vrlo često, prema njihovim riječima – bezuspješno. Pa u pomenutom iščekivanju nastaju njihovi problemi.

“Problem je što Hrvatska strana nam teško daje da prođemo, danas rade samo dva kontrolna punkta. Iz BiH propuštaju po 10 ljudi, međutim hrvatska strana vraća bez objašnjenja i bez razloga. Ne žele da razgovaraju sa nama. Ovdje ima i bolesnih i žena bez muževa sa djecom a finansije su na izmaku”, priča nam drugi sagovornik porijeklom iz Čečenije.

Ipak, najviše je muškaraca koji su iz Rusije stigli sami, u bijegu od regrutacije.

“Rat je počeo i htjeli su da me pošalju u Ukrajinu. Bježao sam kroz šume i polja. Htjeli su da me nasilno pošalju i ja sam u suštini pobjegao iz Rusiije. Teška je situacija. Ja samo želim da se preselim u Evropu”, dodao nam je.

Prema podacima iz PU Gradiška oko stotinu Čečena svakodnevno boravi na području ove opštine. Njihovo kretanje je ograničeno i kontrolisano. Uglavnom do obližnje trgovine po namirnice. Svakodnevno ih viđaju i stanovnici ovog pograničnog grada.

Boravak Čečena u Gradišci nije doveo do bilo kakvih problema potvrđuju u PU Gradiška. Kako kažu, puno veće probleme predstavljaju ilegalni migranti koji su viđeni najčešće u napuštenim kućama uz rijeku Savu.

Njih čak više od 500 za devet mjeseci ove godine. Zbog svega, pojačana je i policijska kontrola na ulicama.

Miroslav Zeljko, novinar Mikromreža:

“Dolaze iz pravca Sarajeva i Bihaća pa je sve to kao kružni tok. Oni dolaze i pokušavaju da pređu ovdje granicu preko rijeke Save, birajući neka zabačena mjesta. Mogu se na ulici vidjeti češće državljani Ruske federacije odnosno Čečenije”.

Koliko je tačno državljana Rusije u posljednjih godinu dana ušlo u BiH i iz nje izašlo, podaci su koji su do objavljivanja priloga izostali iz GPBiH. Izostao je odgovor i iz MUP-a Hrvatske o broju primljenih Čečena. Svojevremeno između hrvatske i bh. strane postojale su određene nesuglasice zbog neusklađenosti viznog režima. Bezvizni između BiH I Rusije, iako je EU tražila drugačije, omogućio je određene zloupotrebe.