Za predloženi budžet su glasala 23 poslanika, protiv je bilo njih 16, dok suzdržanih nije bilo.

Državno predsjedništvo je ovaj dokument uputilo u parlamentarnu proceduru sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku, što znači bez mogućnosti bilo kakvih izmjena.

Vijeće ministara BiH je na sjednici u Mostaru 4. jula utvrdilo nacrt, a potom je Predsjedništvo BiH dan kasnije, na sjednici 5. jula, utvrdilo i Prijedlog zakona o budžetu instituciја BiH i mеđunаrоdnih оbavеzа BiH zа 2024. gоdinu i kao ovlašteni predlagač ga uputilo Pаrlаmеntаrnој skupštini BiH nа razmatranje i usvajanje.

Vijeće ministara BiH jednoglasno je utvrdilo Nacrt zakona o Budžetu institucija BiH za 2024. godinu, uz korekcije na sjednici koje se, među ostalim, odnose na povećanje budžeta Ministarstva odbrane BiH za 1.750.000 KM u odnosu na prvobitno planirana sredstva, te povećanje budžeta Predsjedništva BiH za 500.000 KM.

Istovremeno su smanjeni budžeti Ministarstva sigurnosti BiH za 950.000 KM u odnosu na prvobitno planirana sredstva, Ureda za veterinarstvo za 500.000 KM i Zavoda za izvršenje sankcija, pritvora i drugih mjera za 800.000 KM, navedeno je iz Vijeća ministara BiH.

Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2024. godinu iznose 1.355.400.000 KM, što je povećanje za 40 miliona KM u odnosu na budžet institucija BiH za 2023. godinu. Prihodi od indirektnih poreza planirani su u iznosu 1.020.500.000 KM i na istom su nivou kao prethodne godine, kada su povećani za oko 155 miliona KM u odnosu na budžet za 2022. godinu. Među ostalim izvorima finansiranja su neporezni prihodi institucija BiH u iznosu 248.049.000 KM, što je povećanje za oko 95,9 miliona KM u odnosu na godinu ranije.

Ukupni rashodi institucija BiH iznose 1.355.400.000 KM i veći su za tri posto u odnosu na prethodnu godinu, dok servisiranje vanjskog duga BiH iznosi 1.430.733.053 KM. Tako ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje vanjskog duga BiH u budžetu za 2024. godinu iznose 2.786.133.053 KM, što je povećanje za 224.766.691 KM ili devet posto u odnosu na 2023. godinu.

Nakon što je Vijeće ministara BiH utvrdilo nacrt, dan kasnije je državno Predsjedništvo utvrdilo Priјеdlоg zakona o budžetu instituciја BiH i mеđunаrоdnih оbavеzа BiH zа 2024. gоdinu.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović je na sjednici Predsjedništva BiH predložio uvećanja budžeta za Memorijalni centar Srebrenica - Potočari Spomen obilježje za žrtve genocida iz 1995. godine u iznosu od 100.000,00 KM. Ovaj prijedlog je podržan i sastavni je dio Prijedloga zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH koji se upućuje u dalju proceduru.

Poslanici su danas, po hitnom postupku, usvojili i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.

Vijeće ministara BiH je većinom glasova utvrdilo u novom tekstu prijedlog ovog zakona.

Izmjenom zakona pomjera se rok za uspostavu i operativnost Odjela za provedbu postupka ро izvještajima do 28. februara 2025. godine, umjesto ranije definiranog 23. marta 2024. godine.

Na ovaj način želi se omogućiti neometan rad pravosuđa u BiH te u potpunosti uspostaviti funkcionalan sistem provjere izvještaja o imovini koji će ojačati integritet nosilaca pravosudnih funkcija u BiH.

Istovremeno se propisuje da sve osobe imenovane u pravosuđu od 23. marta 2024. do 28. februara 2025. godine mogu stupiti na funkciju, a dodatna provjera njihovih izvještaja o imovini i interesima bit će izvršena nakon uspostave Odjela za provedbu postupka po izvještajima. Dodaje se da će, ako ishod dodatne provjere bude negativan, biti pokrenut disciplinski postupak u skladu s ranije definiranim pravilima.

Predstavnički dom državnog parlamenta je, po hitnom postupku, usvojio i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, koji su predložili poslanici Saša Magazinović, Predrag Kožul, Sabina Ćudić i Nihad Omerović.

Šef Kluba poslanika SDP-a BiH u Predstavničkom domu Saša Magazinović je, kao jedan od potpisnika prijedloga zakona, izjavio da su u proteklih nekoliko mjeseci vođene aktivnosti na izradi izmjena Zakona o javnim nabavkama koje će rezultirati rješavanjem problema profesionalnih žalitelja.

- U tom periodu smo se uvjerili da zloupotrebe Zakona o javnim nabavkama u smislu izjavljivanja neosnovanih žalbi idu toliko daleko da se može reći da je ova pojava postala uzrok brojnih negativnih pojava kao što je zaustavljanje izgradnje infrastrukturnih objekata, nedostatka lijekova i medicinske opreme, sprečavanje opremanja sigurnosnih agencija i slično - kazao je Magazinović.

Zbog toga, dodao je on, nije čudno što neke od državnih agencija smatraju da se radi i o sigurnosnom pitanju.

- Veliki broj kompanija se također žalio na ovu pojavu koja opstruira privrednike širom države. Činjenica da postoje kompanije koje u toku godine ulažu više desetina, a neke i više stotina žalbi, te da se radi o kompanijama koje se isključivo time bave, alarmantno je saznanje koje zahtijeva reakciju institucija - istaknuo je Magazinović.

Po okončanju hitne sjednice Predstavničkog doma, počela je i redovna sjednica tog doma.

(Ajdin B.)