Na formu se obratio ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija koji je kazao da su mjesecima radili na pripremi i usvajanju rezolucije o Srebrenici.

"Morali smo ubijediti svijet da je Srebrenica svjetski primjer šta ne smije da se dogodi i kako će biti kažnjeni oni koji rade isto", kazao je Lagumdžija nakon čega se osvrnuo na politiku Srbije koju predvodi njen predsjednik Aleksandar Vučić.

"Trebalo je prije svega vratiti na scenu pozornost na to šta se desilo u Srebrenici. Zato smo krenuli u kreiranje prijatelja zemalja koje su sa nama prije desetak godina učestvovale u obilježavanju 20. godišnjice genocida u Srebrenici. Tada je rađena slična Rezolucija u Vijeću sigurnosti koja je 2014. krenula, formirali smo tada grupu prijatelja, 2015. godine je okupila na glasanju Vijeću sigurnosti i završila je tako da zahvaljujući ruskom vetu nije ušla. Ovdje sjedi ambasadorica Čolaković koja je vodila taj projekat", rekao je Lagumdžija.

Naveo je da posebnu prepreku predstavljalo ustrojstvo naše države te su se morali s tim problemima suočavati.

"Javnost je upoznata da su se Srbija i Rusija, u posljednjoj fazi i Kina uključili na jedan nevjerovatan način u kapacitetu kako su mnogi rekli kakav nisu ranije vidjeli. Da se takva jedna mašinerija po cijelom svijetu pokrene, diplomatska i svaka druga. Da se Rezolucija prvo odgodi, a potom i zaustavi. Imali smo protiv sebe diplomatskog i na svaki drugi način jakog protivnika, tako da nismo mogli u cijelu ovu priču ulaziti na način na koji ulaze druge uređene zemlje. Mi znamo da imamo dio struktura u BiH koje su protiv pravog imenovanja genocida u Srebrenici, njihovo negiranje upućuje na to da oni ustvari pokušavaju da stvore teren da se na neki način amnestira zločin u Srebrenici, kako bi isto ponovili", istakao je Lagumdžija.

Naveo je da sve ovo ne bi bilo moguće bez "jednog člana Predsjedništva, pa drugog, pa ministra vanjskih poslova" (Denis Bećirović, Željko Komšić i Elmedin Konaković) te da kroz karijeru nije se susreo sa većim i kompleksnijim problemom.

"U aprilu 2023. godine mi smo znali da će biti 2024. Svjesno smo pustili glasanje za kraj maja. Da se dobije vremena, da se otvore razgovori s ključnim zemljama. Dali smo vremena i onima koji su htjeli da Srbija ima šansu. A mi smo htjeli da Srbija pokaže da ne želi da se uključi i da im je jedini cilj negiranje. Svjesno smo produžili tajming", pojasnio je ambasador BiH u UN-u.

U Rezoluciji je, između ostalog, naglašeno da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine koji će se obilježavati svake godine i to počinje već od 11. jula ove godine. Zatim, da se bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici; da se kroz obrazovne sisteme razvijaju odgovarajući programi u cilju spriječavanja ponavljanja genocida u budućnosti, te da se ohrabri proces izgradnje održivog mira, pravde, istine i pomirenja.

Na današnjem forumu pročitano je pismo Denisa Bećirovića koji se nalazi van BiH na službenom putu.

On je istakao da Rezolucija ima globalni značaj jer potiče obrazovne sisteme da budu u funkciji prevencije genocida. U poruci je dodao da Rezolucija potiče države članice UN-a da usvoje nastavne i obrazovne programe na osnovu kojih će buduće generacije biti educirane o prevenciji i posljedicama genocida. Obrazovanje je temelj u oblikovanju svjesnih građana, spremnih da se suprotstave ideologijama koje vode ka genocidu.

"Srebrenica je naša bolna rana koja nas sve podsjeća na užasne strahote koje čovječanstvo može doživjeti. Sjećajući se Srebrenice, mi se obavezujemo da ćemo uvijek braniti istinu, pravdu i ljudsko dostojanstvo, posebno za one najranjivije među nama našu djecu. Rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995 je važan civilizacijski iskorak u borbi za istinu i pravdu", poručio je Bećirović.

Forumu su prisustvovali članovi akademske zajednice, reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, preživjele žrtve...

(NAP)